eng

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine

ISSN 1847-4489 (online)
ISSN 0350-2791 (tiskano izdanje)
DOI 10.52685/pihfb

Adresa:

Institut za filozofiju
Ulica grada Vukovara 54, HR–10000 Zagreb
Telefon: +385 1 6111-532
Telefax: +385 1 6150-338

prilozi@ifzg.hr

Časopis izlazi polugodišnje.

Izdavač: Institut za filozofiju

Časopis Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine akademski je i znanstveni časopis namijenjen svim istraživačicama i istraživačima povijesti ideja, povijesti filozofije, a posebice povijesti hrvatske filozofije te povijesti filozofije bližih država.
Kad je riječ o djelima hrvatskih filozofa od Hermana Dalmatina do naših dana, mnogi su istraživački putevi utrti, mnogi dometi postignuti, mnoga istraživanja zaokružena – upravo na stranicama ovoga časopisa. Ništa dakako nije iscrpljeno, sve je otvoreno novom propitivanju. Samo stojimo na početku nove dionice istraživačkog puta i uredničkoga rada, u novim društveno-političkim okolnostima, sa zamahom koji donose novi ljudi.
Mnogi dosad objavljeni izvorni članci usredotočili su se na jedno djelo nekog hrvatskog filozofa. Takav se pristup neizbježno nameće pri prvom susretu s neistraženim tekstom. Počesto je u člancima primijenjen poredbeni pristup, a nešto su rjeđe istraživani izvori i recepcija hrvatskih filozofa. Sve će te pristupe časopis i dalje njegovati, ali je svoje stranice spreman ponuditi i raznim sintetičkim ‘prerezima’ hrvatske filozofske baštine – u cjelini, po stoljećima, po disciplinama ili nosivim temama.
Pri odabiru radova za objavljivanje časopis je dosad razvio istančan odnos prema interdisciplinarnim temama pa će s jednakom spremnošću i ubuduće objavljivati izvorne prinose iz širokoga graničnog područja filozofije i srodnih joj disciplina: iz povijesti znanosti, sociologije znanosti, povijesti teologije, povijesti školstva, filologije i leksikografije.
Dobrodošli su i istraživački prinosi o ‘institucionalnoj’ povijesti filozofskog života u Hrvatskoj i među Hrvatima, pri čem se prije svega misli na učilišta i časopise, ali i na druge oblike okupljanja filozofā kroz povijest: od dominikanskoga učilišta u renesansnom Dubrovniku do mreže franjevačkih učilišta u panonskoj ravnici potkraj 18. stoljeća, od Hrvatske straže do Praxisa.
Časopis nastavlja objavljivati građu iz hrvatske filozofske baštine: opise novopronađenih rukopisa, opise rijetkih i složenih tiskanih izdanja, transkripcije tekstova, korespondenciju od filozofskoga značenja, kataloge specijalnih knjižnica, inventare arhivskih zbirki hrvatskih filozofa, specijalne bibliografije o hrvatskim filozofima, bibliografije filozofskih članaka u najstarijim hrvatskim časopisima, bibliografije filozofskih izdanja hrvatskih nakladnika, izvješća o prisutnosti hrvatskih filozofa u digitalnim knjižnicama. Želio bi to raditi sustavnije, češće i raznovrsnije nego dosad i time vrijednim pomagalima i istraživačkim prinosima ojačati infrastrukturu za istraživanje hrvatske filozofske baštine.
Napokon i nipošto najmanje važno, jer doprinosi njegovu poslanju, časopis sustavno prati znanstvenu i stručnu produkciju o hrvatskoj filozofskoj baštini u Hrvatskoj i svijetu, i to recenzijama, prikazima i osvrtima na knjige, časopise, simpozije, izložbe i ostala događanja.
U tom je smislu ovaj uvodnik otvoren poziv autorima da nastave ili započnu suradnju, upućen istodobno iskusnim istraživačima, koji svoj radni vijek provode nad rukopisima i rijetkim knjigama, i znanstvenom podmlatku koji se tek odvažio na taj put. Ujedno je i poziv nakladnicima u Hrvatskoj i svijetu da nam redovito šalju recenzentske primjerke svojih izdanja koja se u cijelosti ili nekim svojim prepoznatljivim dijelom odnose na hrvatsku filozofsku baštinu.
Kad je Franjo Marković, prvi profesor filozofije na Sveučilištu u Zagrebu nakon obnove njegova rada 1874. godine, u svom nastupnom rektorskom govoru 19. listopada 1881. prikazao hrvatske filozofe od 15. do 18. stoljeća “s one strane Velebita”, zaključio je taj prikaz rečenicom koja se mutatis mutandis može odnositi na svaki novi naraštaj istraživača hrvatske filozofske baštine: “Nam danas, dočim iz nova počimamo filosofijsku radnju hrvatskoga naroda, podaju nacrtani prošlovjekovni naši prekovelebitski filosofijski pisci krasnu zadaću.”[1]

[1] Filosofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u stoljećih XV. do XVIII.: Rektorski govor Dr. Franje Markovića prigodom instalacije dne 19. listopada 1881. (U Zagrebu: Tisak Lav.[oslava] Hartmana i družbe, 1882), p. 16.

Uredništvo:

Ivana SKUHALA KARASMAN, glavna i odgovorna urednica (Institut za filozofiju, Zagreb)
Ana GRGIĆ, izvršna urednica (Institut za filozofiju, Zagreb)

Marijana Borić, Luka Boršić, Alojz Ćubelić, Matko Gjurašin, Filip Grgić, Boris Kožnjak, Stipe Kutleša, Ivica Martinović, Petar Šegedin, Igor Škamperle, Dario Škarica, Draženko Tomić

Prilozi objavljuju znanstvene i stručne članke iz područja istraživanja povijesti hrvatske filozofije i njezina europskog konteksta.
Članci podliježu anonimnoj recenziji najmanje dvoje recenzenata, a na prijedlog recenzenata svrstavaju se u sljedeće kategorije:

  • izvorni znanstveni rad,
  • pregledni znanstveni rad,
  • stručni rad,
  • građa.

Prilozi objavljuju i prikaze knjiga te izvještaje sa znanstvenih skupova, koje recenzira glavni i odgovorni urednik.
Rukopis ne smije biti već objavljen ili poslan drugom izdavaču na objavljivanje.

Jezici rada mogu biti: hrvatski, engleski, njemački, francuski ili talijanski.

Radovi se šalju na elektroničku adresu prilozi@ifzg.hr.

Tehničke i metodološke upute

  1. Uz sažetke na hrvatskom, engleskom ili njemačkom jeziku treba navesti do osam ključnih riječi.
  2. Tip slova je Times New Roman. Veličina slova je 12 u tekstu, 11 u sažecima i citatima unutar teksta te 10 u bilješkama.
  3. Prored je 1,15 u tekstu, a u bilješkama je jednostruk.
  4. Naslov teksta je u verzalu. Naslovi i podnaslovi unutar teksta su bez numeracije i u kurzivu. U hrvatskom tekstu potrebno je primjenjivati sljedeći oblik navodnika: »hrvatska filozofija«, u engleskom tekstu “Croatian philosophy”, a u njemačkom „kroatische Philosophie“.
  5. Ime i prezime, naziv institucije, mjesto i e-mail adresa autora teksta piše se nakon naslova u kurzivu.

Upute o načinu pisanja bilježaka

Bilješke se pišu na dnu stranice, označene neprekinutim nizom brojeva od 1 nadalje kroz čitav tekst.

Knjige
Marija Brida, Pavao Vuk-Pavlović: Čovjek i djelo (Zagreb: Institut za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu, 1974), pp. 44–46.

Članci u časopisima
Marija Brida, »Problemi djela ‘Peripateticae disputationes’ Jurja Dubrovčanina«, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 1–2 (1975), pp. 151–184.

Tekstovi u zbornicima
Marija Brida, »Federik Grisogono o problemu ljudskog savršenstva i sreće«, u: Žarko Dadić, Ivica Petricoli (ur.), Zbornik radova o Federiku Grisogonu zadarskom učenjaku (1472–1538), (Zadar – Zagreb: Filozofski fakultet Zadar – Institut za povijest znanosti, 1975), pp. 123–132.

Leksikoni, enciklopedije i rječnici
Vladimir Filipović, »Brida, Marija«, u: Aleksandar Stipčević (ur.), Hrvatski biografski leksikon (Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod, 1989), pp. 317–318.

Novinski članci
[s. n.], »Kako piše gospodin M. Krleža«, Hrvatska straža 7 (Zagreb, 1935), br. 79 (4. travnja 1935), p. 3.

Elektronički izvori
Tihana Luetić, »Prve studentice Zagrebačkog sveučilišta«, Hrvatska revija 3–4 (2001), https://www.matica.hr/hr/324/prve-studentice-zagrebackog-sveucilista-20884/, pristupljeno 11. 10. 2022.

Časopis Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine objavljuje tekstove na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.

Svaki autor dobiva jedan primjerak broja Priloga za istraživanje hrvatske filozofske baštine s njegovim objavljenim prilogom.

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine autorima ne naplaćuju naknade za prijavu ili objavu članaka u časopisu.

Recenzija mora sadržavati ove dijelove:

a) točan opis članka, uključujući naslov, broj stranica i ostalih priloga, broj bilježaka, podatke o priloženom sažetku i ključnim riječima;

b) obrazloženje znanstvenog doprinosa u članku;

c) primjedbe i sugestije za poboljšanje članka;

d) prijedlog kategorizacije znanstvenog članka (izvorni znanstveni članak, prethodno priopćenje, pregledni rad) ili prijedlog da se članak kategorizira kao stručni članak ili prijedlog da se članak ne kategorizira ili prijedlog da članak nije za objavljivanje;

e) podatke o recenzentu (puno ime i prezime, znanstveno ili znanstveno-nastavno zvanje, matični broj znanstvenika, ustanovu zaposlenja i adresu);

f) datum kad je recenzent dovršio pisanje recenzije.

This publication ethics and publication malpractice statement is based on the Code of Conduct and Best-Practice Guidelines for Journal Editors (Committee on Publication Ethics, 2011).

Editor’s responsibilities

The Editor-in-chief will ensure that all submitted manuscripts, apart from book reviews and notes on conferences and symposia, being considered for publication undergo peer review by at least two reviewers who are expert in the field. Book reviews and notes on conferences and symposia will be reviewed by the Editor-in-chief.

The Editor-in-chief is responsible for deciding which of the papers submitted to the journal will be published. He or she will evaluate manuscripts without regard to the authors’ race, gender, sexual orientation, religious belief, ethnic origin, citizenship, or political philosophy.

The decision will be based on the paper’s importance, originality, clarity, and its relevance to the journal’s scope.

The Editor-in-chief and Managing Editor must not disclose any information about a submitted manuscript to anyone other than the corresponding author, reviewers, and members of the Editorial Board.

The Editor-in-chief will proceed according to the COPE guidelines (https://content.ifzg.hr/poveznice/Ethical_codex_for_Editors-COPE-english.pdf) when dealing with the following cases:

  • redundant (duplicate) publication,
  • plagiarism,
  • fabricated data,
  • changes in autorship,
  • ghost, guest or gift autorship,
  • undisclosed conflict of interest in a submitted manuscript or published article,
  • an ethical problem with a submitted manuscript,
  • suspicion that a reviewer has appropriated the author’s idea or data.

Editorial Board’s responsibilities

The Editorial Board cooperates with the Editor-in-chief in the process of the selection of reviewers and in reaching the final verdict on the manuscript.

The Editorial Board must not disclose any information about a submitted manuscript to anyone outside the Board.

Reviewers’ responsibilities

The peer-reviewing process assists the Editor-in-chief and the Editorial Board in making editorial decisions and serve the author in improving the paper. The reviewers suggest to the Editor-in-chief acceptance, rejection, or revision of the manuscript.

Any selected referee who feels unqualified to review the research reported in a manuscript or knows that its prompt review will be impossible should notify the Editor-in-chief and withdraw from the review process.

Any manuscripts received for review must be treated as confidential documents. They must not be disclosed to or discussed with others except as authorized by the Editor-in-chief.

Reviews should be conducted objectively and written clearly, with supporting arguments, so that they can help authors in improving the manuscript. Personal criticism of the author is inappropriate. Referees should express their views clearly with supporting arguments.

Reviewers should identify cases in which relevant published work referred to in the paper has not been cited. They should point out whether observations or arguments derived from other publications are accompanied by the respective source. Reviewers will notify the Editor-in-chief of any substantial similarity or overlap between the manuscript under consideration and any other published paper of which they have personal knowledge.

Disclosure and conflict of interest

Reviewers should not consider manuscripts in which they have conflicts of interest resulting from competitive, collaborative, or other relationships or connections with any of the authors, companies, or institutions associated with the papers.

Authors’ responsibilities

Originality, plagiarism and acknowledgement of sources

Authors will submit only entirely original works, and will appropriately cite or quote the work and/or words of others. Publications that have been influential in determining the nature of the reported work should also be cited.

Participation in the peer review process.

Authors are obliged to participate in the peer review process.

Multiple, redundant or concurrent publication

Submitting the same paper to more than one journal constitutes unethical publishing behavior and is unacceptable.

Manuscripts which have been published as copyrighted material elsewhere cannot be submitted. In addition, manuscripts under review by the journal should not be resubmitted to copyrighted publications. However, by submitting a manuscript, the author retains the rights to the published material. In case of publication they permit the use of their work under a CC-BY license, which allows others to copy, distribute and transmit the work as well as to adapt the work and to make commercial use of it.

Fundamental errors in published works

When an author discovers a significant error or inaccuracy in his or her own published work, it is the author’s obligation to promptly notify the Editor-in-chief or publisher and to cooperate with them to retract or correct the paper in form of an erratum.

Publisher’s responsibilities

Handling of unethical publishing behaviour

In cases of alleged or proven scientific misconduct, fraudulent publication or plagiarism, the publisher, in close collaboration with the Editor-in-chief and the Editorial Board, will take all appropriate measures to clarify the situation and to amend the article in question. This includes the prompt publication of an erratum, clarification or, in the most severe case, the retraction of the affected work.  The publisher, together with the editors, shall take reasonable steps to identify and prevent the publication of papers where research misconduct has occurred, and under no circumstances encourage such misconduct or knowingly allow such misconduct to take place.

Autori zadržavaju moralna i intelektualna prava na svoje rukopise.

Institut za filozofiju kao izdavač zadržava pravo na prvo objavljivanje i diseminaciju objavljena sadržaja te odgovarajućih metapodataka u svrhu indeksiranja.

Autori se potiču na arhiviranje objavljene verzije rukopisa na svojim mrežnim stranicama, društvenim i akademskim mrežama i repozitorijima. Pritom je potrebno navesti punu bibliografsku referencu na Priloge, uključujući i DOI.

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine pružaju otvoreni pristup svojem sadržaju pod licencom Creative Commons CC BY-NC 4.0. Cjelovit tekst članaka objavljenih u Prilozima može se besplatno koristiti u osobne, znanstvene ili obrazovne svrhe pod uvjetom navođenja izvora. Korisnici mogu slobodno čitati, skidati, kopirati ili distribuirati članke pod uvjetom da se pridržavaju pravila nekomercijalne upotrebe.

Prilozi ne naplaćuju troškove objavljivanja članaka.

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine uvršteni su u The European Reference Index for the Humanities and the Social Sciences (ERIH PLUS) i u The Philosopher’s Index.

2022 | 2021 | 2020| 2019 | 2018 | 2017 | 2016 | 2015 | 2014 | 2013 | 2012 | 2011 | 2010 | 2009 | 2008 | 2007 | 2006 | 2005 | 2004 | 2003 | 2002 | 2001 | 2000 | 1999 | 1998 | 1997 | 1996 | 1995 | 1994 | 1993 | 1992 | 1991 | 1990 | 1989 | 1988 | 1987 | 1986 | 1985 | 1984 | 1983 | 1982 | 1981 | 1980 | 1979 | 1978 | 1977 | 1976 | 1975

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 49/1-2(97-98) (2023)
Ana Grgić Book release: Franciscus Patricius, Discussiones Peripateticae (Peripatetic Discussions) 189-190
Ivana Skuhala Karasman Conference: 5th International Symposium Matthias Flacius Illyricus 203-205
Ivana Skuhala Karasman The Journal Studia historiae philosophiae Croaticae 1990 – 1999 291–307
Boris Kožnjak Professor Srđan Lelas: On the occasion of the twentieth anniversary of his death 321–331
Nino Kadić An Overview of the Zagreb Applied Ethics Conference 2023 375–378

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 48/1-2(95-96) (2022)
Martino Rossi Monti Franciscus Patricius, Discussionum peripateticarum tomus primus / Frane Petrić, Peripatetičke rasprave. Svezak prvi, ed. by Erna Banić-Pajnić, Luka Boršić, Mihaela Girardi-Karšulin, Filip Grgić (Zagreb: Institut za filozofiju, 2021), 3 vols. 269-273
Srećko Kovač The Identity and Continuity of Croatian Philosophy 287-304
Matko Gjurašin Albert Bazala’s Compatibilism 305-325
Ivana Skuhala Karasman Conference: Renaissance Aristotelianism in Southeast Europe 635-638

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 47/1-2(93-94) (2021)
Vinko Korotaj Drača and Luca Malatesti Conceptual Analysis and Intellectual History: Moral Insanity and Harm in the Fin de Siècle Croatian Psychiatry 451-475
Luka Boršić i Ivana Skuhala Karasman Summer School 2021: In and out – Questioning the Philosophical Canon 573-575

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 46/1-2(91-92) (2020)
Željka Metesi Deronjić Frane Petrić’s Influence on Annibale Romei’s Understanding of Beauty and Love 245-285

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 40/1-2(79-80) (2014)
Ivica Martinović For Croatian Philosophical Heritage 7-9