hrv

Julius CAMILLUS DELMINIUS

[ENG] Giulio CAMILLO DELMINIO (Julius Camillus Delminius), filozof (Portogruaro, 1479–Milano, 1544). Otac mu je bio porijeklom iz Tomislavgrada Delminij (lat. Delminium), što je Camillo dodao svom imenu. Školovao se je u Veneciji i Padovi, predavao je dijalektiku u Bologni te je boravio na dvoru francuskog kralja Françoisa I. Camillo je zanimljiv kao predstavnik renesanse iz više razloga. Prije svega zbog osebujnog pristupa obradi tipičnih renesansnih tema, poput astrologije i mnemotehnike, pri čemu on ostaje na tragu hermetičko-kabalističke tradicije koju je na Zapadu popularizirao G. Pico della Mirandola. Drugi zanimljiv aspekt kod Camilla jest taj da on dvije već spomenute teme, astrologiju i mnemotehniku, međusobno povezuje stvarajući koncept svjetskog teatra, u svom djelu L’Idea del Theatro (Firenca, 1550). Camillo je u svoje vrijeme bio jedan od cjenjenijih mislioca, a poznat je postao po svojoj konstrukciji teatra pamćenja, model kojega je u obliku drvene konstrukcije predstavio u Veneciji, a zatim i u Parizu. Njegove ideje su ostale primijenjene u jednom od najpoznatijih svjetskih kazališta, Shakespeareovom Globe teatru.

L’Idea del Theatro, Firenze, 1550.

Cesare Vasoli, I miti e gli astri, Guida editori, Napoli, 1977, str. 185–245; Ljerka Šifler-Premec, “Giulio Camillo Delminio (Ličnost i djelo)”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 11–12 (1980), str. 133–153; Erna Banić-Pajnić, “Giulio Camillo Delminio (1479–1544)”, u: Smisao i značenje Hermesove objave, Zagreb: Globus, 1989, str. 156–167; Anto Lešić, “Camillo, Julije Delminije (Giulio Delminio)”, u: Hrvatski biografski leksikon, Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, 1989, sv. 2, str. 564–565; I. Skuhala Karasman, “Značenje kabale u djelu L’Idea del Theatro Giulija Camilla Delminija”, Cris, 1 (2010), str. 21–27; S. Paušek-Baždar, “Giulio Camillo Delminio i duhovna komponenta alkemije”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 73–74 (2011), str. 23–50.