U znanstvenom radu Instituta za filozofiju od samog početaka sudjelovale su filozofkinje, bilo kao stalne zaposlenice Instituta ili kao vanjske suradnice. Stalno zaposlene filozofkinje svoja istraživanja uglavnom su usmjerile na povijest hrvatske filozofske baštine, uglavnom na sugestiju dugogodišnjeg ravnatelja Instituta, Vladimira Filipovića koji je, prema osobnim svjedočanstvima, isključivo bavljenje hrvatskom filozofskom baštinom prebacio na mlade filozofkinje na Institutu. No to nije bilo pravilo: dvije vanjske suradnice, obje profesorice na Odsjeku za filozofiju Sveučilišta u Zadru, Marija Brida i Heda Festini, za teme svojih istraživanja na Institutu za filozofiju odabrale su hrvatsku filozofiju. Marija Brida obradila je filozofiju Pavla Vuk-Pavlovića i Janka Polića Kamova, a Heda Festini Albina Nađa, Antuna Petrića i Jurja Politea. Osim njih, u fokusu istraživanja Vesne Batovanje bio je Pavao Vuk-Pavlović, a Grozdane Cvitan estetika Franje Markovića.
Premda su se, za razliku od muških kolega, filozofkinje zaposlene na Institutu za filozofiju inicijalno pretežno ili isključivo bavile hrvatskim filozofima, njihove znanstvene aktivnosti ni uvjeti nisu bili različiti: objavljivale su tekstove poglavito u institutskom časopisu Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vodile su znanstveno-istraživačke projekte, organizirale su znanstvene skupove, prevodile su djela hrvatskih filozofa latinista, objavljivale su knjige pretežno u izdanju Instituta itd.
Rad filozofkinja s Instituta za filozofiju nije samorazumljiv ako se uzme u obzir položaj žena i filozofkinja u tom razdoblju. Primjerice, u prvom časopisu Praxis iz 1964. godine nema nijednog teksta ikoje filozofkinje, kao što nijedna žena nije bila članica Uredništva. Za razliku od Praxisa u prvom broju institutskog časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, koji je pokrenut 1975. godine, tekstove su objavile tri filozofkinje (Marija Brida, Heda Festini i Ljerka Schiffler), a Marija Brida i Ljerka Schiffler bile su i članice Redakcijskog savjeta. Nadalje, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu tek je 1974. godine zaposlena prva filozofkinja. Riječ je o Radi Iveković koja je radila na Katedri za filozofiju istočnih naroda. Godine 1976. zaposlena je Nadežda Čačinovič, a 1986. Gordana Škorić obje na Katedri za estetiku. Usporedbe radi srpska filozofkinja Ksenija Atanasijević (1894.–1981.) zaposlena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu 1924. godine, a slovenska filozofkinja Alma Sodnik (1896.–1965.) na Filozofskom fakultetu Sveučilištu u Ljubljani 1946. godine! Nešto bolja situacija bila je s filozofkinjama koje su bile zaposlene na Sveučilištu u Zadru. Marija Brida zaposlena je na Filozofskom fakultetu 1961., a Heda Festini 1967. godine. No više je nego jasno kako su hrvatske filozofkinje puno kasnije ušle u akademski život od svojih kolegica u Srbiji i Sloveniji. Za to vrijeme, 1974. godine na Institutu za filozofiju bilo je zaposleno ukupno šest žena (tri na znanstvenom, a tri na suradničkom radnom mjestu) od ukupno petnaestero zaposlenik na znanstvenim i suradničkim radnim mjestima.
Iako je Institut za filozofiju imao od početka svog djelovanja 1967. godine zaposlene filozofkinje, nažalost i u njegovu slučaju pokazala se točna činjenica da je filozofija još uvijek dominantno muški posao. Premda je inicijalno bilo razmjerno više žena među zaposlenicima Instituta, danas od petnaest stalno zaposlenih znanstvenika samo su dvije žene. Osim toga, u vrlo malo slučajeva žene su obnašale rukovodeće funkcije: u povijesti Instituta nijedna žena nije bila ravnateljica, a od 1987. do 1990. godine predstojnica Instituta to Erna Banić-Pajnić od 1987. do 1990. godine. Nadalje od sedam glavnih urednika časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine samo su tri urednice bile žene.
U radu Institutu za filozofiju su od 1975. do 2022. godine bilo kao trajno zaposlene znanstvenice ili kao vanjske suradnice sudjelovale sljedeće filozofkinje:
Znanstvene savjetnice u trajnom zvanju
Erna Banić-Pajnić (zaposlena od 1970. do 1976. i od 1979. do 2018; predmet bavljenja: starija hrvatska filozofija, filozofija humanizma i renesanse; glavna urednica Priloga za istraživanje hrvatske filozofske baštine od 1985. do 1987.)
Mihaela Girardi-Karšulin (zaposlena od 1970. do 2015; predmet bavljenja: hrvatska renesansna filozofija, fenomenologija)
Ljerka Schiffler (zaposlena od 1967. do 1977. i od 1990. do 2012; predmet bavljenja: hrvatska renesansna filozofija, estetika; glavna urednica Priloga za istraživanje hrvatske filozofske baštine od 1992. do 2012.)
Marie-Élise Zovko (zaposlena od 1991; predmet bavljenja: platonizam i neoplatonizam, Spinoza, Kant, njemački idealizam, metafizika, filozofija uma, popularizacija filozofije među djecom)
Viša znanstvena suradnica
Ivana Skuhala Karasman (zaposlena od 2005; predmet bavljenja: hrvatska filozofija, renesansna filozofija, rodna filozofija; glavna urednica Priloga za istraživanje hrvatske filozofske baštine od 2021.)
Znanstvena suradnica
Maja Hudoletnjak Grgić (zaposlena od 2005. do 2010; predmet bavljenja: teorija djelovanja, antička filozofija i znanost)
Poslijedoktorandica
Dora Ivanišević (zaposlena na projektu Hrvatske zaklade za znanost Hrvatski renesansni aristotelizam: nova era u mišljenju prošlosti, od 2019. do 2021.)
Znanstvene novakinje
Laura Blažetić Faller (radila na projektima Epistemološki naturalizam i koherentizam, i Platonizam i oblici inteligencije, zaposlena od 2002. do 2015.)
Andrea Mađor Božinović (radila na projektu Platonizam i oblici inteligencije, zaposlena od 2005. do 2015.)
Željka Metesi Deronjić (radila na projektu Hrvatska filozofija u europskom kontekstu (16. – 19. st.), zaposlena od 2006. do 2016.)
Asistentice
Ana Grgić (zaposlena na projektu Šteta, namjera i odgovornost, od 2020. do 2022.)
Anna Kocsis (zaposlena na projektu Free Will, Causality and Luck od 2015. do 2019.)
Karolina Kudlek (zaposlena na projektu Šteta, namjera i odgovornost, od 2018. do 2022.)
Azra Šarac (zaposlena od 1967. do 1969.)
Genoveva Slade (zaposlena od 1968. do 1990.)
Dunja Tot-Šubajković (zaposlena od 1970. do 1976.)
Vanjske suradnice
Vesna Batovanja (radila na temi Analiza nekih problema u filozofiji Pavla Vuk-Pavlovića, 1984. – 1989.)
Marija Brida (radila na temama Životno filozofsko djelo Pavla Vuk-Pavlovića i Nicolaus Cusanus – izvori novovjekovne dijalektike, 1974; filozofija Pavla Vuk-Pavlovića i Janka Polića Kamova, 1984. – 1985.)
Branka Brujić (radila na temama Kritička teorija društva H. Marcusea, 1973; Filozofijska antropologija i njezin predmet, 1974.)
Grozdana Cvitan (radila na temi Odraz estetike Franje Markovića na njegove kazališne kritike, 1975.)
Nadežda Čačinovič (radila na temi Estetika njemačke romantike, 1974.)
Heda Festini (radila na temama Logistika Trogiranina Albina Nađa, 1971; A. Petrić, filozof umjetnosti i slobode, 1973; Djelo filozofa Jurja Politea, 1975; Koncepcija znanosti u strukturalizmu, 1976.)
Rada Iveković (radila na temi Indijska filozofija i kastinski sistem, 1974.)
Ljerka Šatović (radila na temi Naprednjaštvo i Kulturkampf u Hrvatskoj, 1973.)
Gordana Škorić (radila na temi Filozofija E. Blocha, jedno poglavlje, 1974.)
// Osvrti