eng

O nama

Institut za filozofiju utemeljen je kao Institut za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu Odlukom Savjeta Sveučilišta u Zagrebu 27. lipnja 1967. Kao samostalni institut u sastavu Sveučilišta u Zagrebu djelovao je do 1. studenog 1977, kad se u skladu s odredbama Zakona o znanstvenom radu pridružio Centru za povijesne znanosti, koji su 1974. utemeljila tri instituta iz područja humanističkih znanosti: Institut za hrvatsku povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Od integracije on nosi ime Odjel za povijest filozofije Centra za povijesne znanosti, a promijenjena je i temeljna orijentacija u znanstvenim istraživanjima, jer su svi odjeli Instituta, osim Odjela za istraživanje povijesti hrvatske filozofije, prešli u Zavod za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 1991. došlo je do nove statusne promjene: Savjet Instituta za povijesne znanosti donio je 17. rujna 1991. odluku o reorganizaciji, po kojoj Odjel za povijest filozofije nastavlja samostalno djelovati kao Institut za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu, i to smješten u novoj zgradi na adresi Avenija Vukovar 54, Zagreb. Tu je odluku potvrdila Skupština Sveučilišta u Zagrebu 26. studenoga 1991. Stupanjem na snagu Zakona o ustanovama 1993. Institut postaje javni znanstveni institut izvan Sveučilišta.
Institut sustavno istražuje povijest filozofije, osobito povijest hrvatske filozofije, i temeljne filozofske probleme. Sustavno i stalno prikuplja filozofska djela, osobito hrvatska filozofska djela, te organizira njihovo proučavanje, obradu, prevođenje i objavljivanje. Što se tiče istraživanja povijesti hrvatske filozofije, to je proučavanje usmjereno, s jedne strane, na priređivanje i prevođenje najvažnijih djela iz hrvatske filozofske baštine, što se očitovalo, primjerice, u publiciranju dvojezičnih izdanja Teorije prirodne filozofije Ruđera Boškovića (1974), Nove sveopće filozofije Frane Petrića (1979), Peripatetičkih rasprava Frane Petrića (2009, 2012, 2013) itd. S druge strane, u nizu specijalističkih studija – monografija i članaka – djelatnici Instituta istražuju pojedine probleme te najvažnije ličnosti i pravce iz hrvatske filozofske prošlosti. U najvećem dijelu tih istraživanja naglasak se stavlja na europski kontekst u kojem je pojedini mislilac djelovao. Općenito, važan dio misije Instituta jest upućivanje na hrvatski doprinos ne samo europskoj filozofiji nego i znanosti te kulturi općenito. Naposljetku, u novije vrijeme, ostvarenje ovoga dijela svoje misije Institut vidi i u digitalizaciji tekstova iz povijesti hrvatske filozofije te njihovu predstavljanju na Internetu.
U Institutu se, nadalje, proučava većina glavnih razdoblja iz povijesti filozofije, a osobito antička filozofija, filozofija renesanse te filozofija 19. i prve polovice 20. stoljeća. I u ovom se području misija ostvaruje na dvojak način. S jedne strane, istraživanjima se nastoji doći do međunarodno prepoznatljivih rezultata, koji se mogu objaviti u međunarodnim publikacijama te tako predstavljati važan doprinos ukupnome ljudskom znanju. S druge strane, u ovome dijelu ispunjavanja svoje misije Institut nastoji popuniti neke praznine koje postoje u hrvatskoj kulturi, a koje se odnose, prije svega, na nepostojanje izdanjâ i prijevodâ nekih klasičnih djela filozofske literature.
Naposljetku, znanstvena istraživanja u polju filozofije koja se provode na Institutu posvećena su i nekim temeljnim filozofskim problemima, prvenstveno – ali ne i isključivo – u disciplinama kao što su logika, filozofija uma, politička filozofija, estetika, filozofija znanosti i metafizika. Institut u ovome području želi dati svoj doprinos ljudskome znanju i čovjekovu položaju u svijetu prvenstveno objavljivanjem visokokvalitetnih međunarodnih publikacija. Istraživanja u ovome području u posljednje vrijeme sve više karakterizira interdisciplinarnost.
Iako se glavni oblik provođenja ovoga dijela misije Instituta sastoji u publiciranju rezultatâ istraživanja u obliku specijaliziranih knjiga i članaka (te u spomenutom radu na digitalizaciji), svoju misiju shvaćamo i u širem smislu. Uvjereni da je filozofska refleksija važan i neizostavan dio ne samo povijesti čovječanstva nego, u nekim aspektima možda i više, njegove sadašnjosti, u svoju misiju ubrajamo i upućivanje na važnost filozofije za društvo u cjelini. U tu svrhu Institut nastoji promicati vrijednosti filozofskog načina razmišljanja i njegova odnosa prema drugim oblicima čovjekove djelatnosti, kao što su znanost i umjetnost. Taj se aspekt njegove djelatnosti ne sastoji samo u uobičajenim sredstvima javnog predstavljanja kao što su tribine, okrugli stolovi, javna predavanja i sl. nego i u posebnim aktivnostima kao što su organiziranje radionica za filozofiranje s djecom.

Uprava

Upravno vijeće

prof. dr. sc. Pavo Barišić (predsjednik)
izv. prof. dr. sc. Damir Jugo
Ana Varjačić
dr. sc. Tomislav Bracanović (predstavnik zaposlenika)
dr. sc. Ivana Skuhala Karasman (predstavnica Znanstvenog vijeća)

Upravno vijeće

prof. dr. sc. Pavo Barišić (predsjednik)
izv. prof. dr. sc. Damir Jugo
Ana Varjačić
dr. sc. Tomislav Bracanović (predstavnik zaposlenika)
dr. sc. Ivana Skuhala Karasman (predstavnica Znanstvenog vijeća)

Ravnatelj

dr. sc. Luka Boršić

Pomoćnik ravnatelja:
dr. sc. Filip Grgić

Ravnatelj

dr. sc. Luka Boršić

Pomoćnik ravnatelja:
dr. sc. Filip Grgić

Znanstveno vijeće

Predsjednik Znanstvenog vijeća:
dr. sc. Pavel Gregorić

Zamjenik predsjednika:
dr. sc. Boris Kožnjak

Znanstveno vijeće sastoji se od četrnaest članova: dvanaest predstavnika odsjekā na znanstvenim radnim mjestima, ravnatelja i predstavnika suradnikā.

Znanstveno vijeće

Predsjednik Znanstvenog vijeća:
dr. sc. Pavel Gregorić

Zamjenik predsjednika:
dr. sc. Boris Kožnjak

Znanstveno vijeće sastoji se od četrnaest članova: dvanaest predstavnika odsjekā na znanstvenim radnim mjestima, ravnatelja i predstavnika suradnikā.