dr. sc. Erna Banić-Pajnić / životopis

Erna Banić-Pajnić rođena je u Zagrebu 1947. godine, gdje je pohađala osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju. Od 1965. – 1969. studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu  filozofiju i francuski jezik i diplomirala 1969. Na istom je fakultetu magistrirala 1976. godine (naslov magistarskog rada “Antun Medo, dubrovački filozof i znanstvenik XVI. stoljeća”), a doktorirala 1984. godine tezom “Uloga i značenje elemenata hermetičke filozofije u djelima hrvatskih renesansnih filozofa”. Od 1970. – 2017. godine radila je na Institutu za filozofiju u Zagrebu. U naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora izabrana je 2007. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Bavila se uglavnom istraživanjem starije i novije hrvatske filozofije te poviješću filozofije, napose renesansnog razdoblja. U okviru tih istraživanja obrađivala je djela nekih od najznačajnijih hrvatskih filozofa poput Marka Marulića, Nikole Modruškoga, Antuna Mede, Andrije Dudića, Jurja Dragišića, Trankvila Andreisa, Federika Grisogona, Nikole V. Gučetića, Jurja Dubrovčanina, Frane Petrića, Pavla Skalića, Matije Vlačića Ilirika te nekih od najznačajnijih  europskih renesansnih filozofa Nikole Kuzanskoga, Giordana Bruna, Marsilia Ficina i dr. o čemu je objavila stotinjak znanstvenih radova u filozofskoj periodici.

Objavila je pet autorskih i četrnaest uredničkih knjiga.

Dugogodišnja je članica Hrvatskog filozofskog društva.

Sudjelovanje u časopisima

Erna Banić-Pajnić bila je članica uredništva časopisa “Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine” te nakladničkog niza “Philosophical Topics” što ga izdaje Institut za filozofiju.

Bila je članica uredništva zbornika “Studia historiae philosophiae croaticae” Instituta za filozofiju u Zagrebu.

Od godine 1985. do 1987. bila je glavna i odgovorna uredinica časopisa “Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine” Instituta za filozofiju.

Bila je članica Savjeta časopisa “Prolegomena” Instituta za filozofiju. Dosad je svojim izlaganjima sudjelovala na četrdesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.

Sudjelovanje i organizacija znanstvenih skupova

U nekoliko navrata sudjelovala je na međunarodnim filozofskim skupovima u okviru Inter-univerzitetskog centra u Dubrovniku (1985. godine “Renaissance-Philosophie und neuzeitliches Denken”, izlaganjem Aktualität der Prisca Theologia und Philosophia perennis in der Renaissance und ihre Anwesenheit im neuzeitlichen Denken; 1987. “Aristoteles auf dem Weg in die Neuzeit”: izlaganjem Hauptzüge des Aristotelismus in den Werken kroatischer Renaissancephilosophen; 1989. : “Die klassischen Interpretationen der Renaissance im Lichte der modernen Forschung”: izlaganjem “Die klassischen und die “anderen” Interpretationen und Darstellungen der Renaissance”).

Sudjelovala je na međunarodnom znanstvenom skupu “Fracesco Patrizzi. Philosopher of the Renaissance” održanom 24.-26. travnja 2014. u Olomoucu.

Na međunarodnim znanstvenim skupovima “Dani Frane Petrića” na Cresu redovito je sudjelovala od 1996.  do 2016. godine .

Sudjelovala je u organizaciji dvadesetak znanstvenih skupova:

-međunarodnog znanstvenog skupa “Dani Frane Petrića” na Cresu (1996, 1997),

-znanstvenog skupa “Recepcija hrvatskih filozofa u svijetu” (u organizaciji Instituta za filozofiju), Zagreb 2000),

-međunarodnog znanstvenog skupa “Mišljenje M. Heideggera i suvremena filozofija”, (u organizaciji Instituta za filozofiju, Zagreb 1989),

-međunarodnog znanstvenog skupa “Kant danas”, (u organizaciji Instituta za filozofiju), Zagreb 1984,

-“Filozofsko djelo Pavla Vuk-Pavlovića” (u organizaciji Instituta za filozofiju, Zagreb – Koprivnica 1987),

-Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije, u organizaciji Instituta za filozofiju, Zagreb, 1999.

-“Filozofija i filodoksija”, (u organizaciji  Instituta za filozofiju),  Zagreb 2002.

-“Gučetić – renesansna misao – ekologija” (u organizaciji HAZU i Matice hrvatske), Trsteno 2002.

-“Nasljeđe renesanse: filozofija-znanost-umjetnost” (u organizaciji Matice hrvatske), Orebić 2005,

– “Vladimir Filipović – život i djelo, u povodu 100-te godišnjice rođenja” (u organizaciji Instituta za filozofiju i Matice hrvatske), Ludbreg- Zagreb 2007. godine,

-“Filozofija u dijalogu sa znanostima” (u organizaciji Instituta za filozofiju), Zagreb 2012.

-“Filozofija u suvremenom svijetu” 26.-27.6. 2017., (u organizaciji Instituta za filozofiju).

Predavačka djelatnost

Od godine 1992. predavala je različite kolegije na “Hrvatskim studijima/Studia croatica” Sveučilišta u Zagrebu (sada “Fakultet hrvatskih studija”), na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove (sada “Fakultet filozofije i religijskih znanosti”) te na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od 2007. u svojstvu redovitog profesora (naslovno-nastavno zvanje). Predavala je kolegije: “Renesansna filozofija”, “Povijest hrvatske filozofije”, “Hrvatska filozofija” te držala seminare iz povijesti filozofije,  a nekoliko kolegija držala je i u okviru doktorskog studija filozofije. Napisala je skripta “Povijest hrvatske filozofije” za potrebe istoimenog kolegija. Neke od knjiga koje je objavila koriste se kao literatura za kolegije koje je predavala.

Rad na znanstvenim projektima

Erna Banić-Pajnić je od 1991. do 1994. godine bila voditeljica projekta “Problem čovjeka u hrvatskoj humanističko-renesansnoj filozofiji”, a od 1994. godine voditeljica projekta “Preobrazba slike svijeta u djelima hrvatskih renesansnih filozofa”. Od godine 2002. radila je kao voditeljica na  projektu “Nikola Kuzanski i njegov utjecaj na hrvatske renesanse filozofe”, a od 2007. do 2013. na projektu “Temeljni problemi renesansnog novoplatonizma i hrvatski renesansni filozofi”. Sve te projekte financiralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH. Bila je suradnica na projektu Hrvatske akademiije znanosti i umjetnosti “Hrvatska i Europa” (sv. 3, “Filozofija u 17. stoljeću” s Mihaelom Girardi-Karšulin) te na projektu “Grisogono i Petrić – dva svijeta renesansne filozofije” voditeljice  M. Girardi-Karšulin.

Od 2015. – 2018. bila je voditeljica projekta “Hrvatska filozofija i znanost od 12. do 20. stoljeća” koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost.

Funkcije

Bila je predstojnica Odjela za filozofiju Centra za povijesne znanosti (sada Institut za filozofiju) od 1987. – 1990. godine.

Bila je predsjednica saborskog Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost – područje humanističke znanosti, od 2016. – 2020.

Od 2017. – 2021. bila je članica  Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polja filozofije i teologije.

Od 2012. do 2016. obnašala je funkciju predsjednice Znanstvenog vijeća Instituta za filozofiju.

Umirovljena je od 1. siječnja 2018.

Naslov zaslužnog znanstvenika stekla je na Institutu za filozofiju 2018.