eng

Digitalna baština

Federik GRISOGONO BARTOLAČIĆ

Federik GRISOGONO BARTOLAČIĆ (Federicus Grisogonus), liječnik, astrolog, filozof (Zadar, 1472–Zadar, 2. I. 1538). Prvu je naobrazbu dobio u Zadru, a nastavio u Italiji gdje je studirao pravo i matematiku na Sveučilištu u Padovi. Godine 1507. padovansko sveučilište mu je podijelilo doktorat filozofije i medicine. Godine 1507/1508. držao je na Padovanskom arhiliceju predavanja iz filozofije i postao je profesorom matematike i astrologije. Iz političkih razloga je 1509. prekinuo profesuru i vratio se u Zadar, gdje je djelovao kao liječnik, a obavljao je i javne funkcije. Grisogonovi matematički i filozofski pogledi, jednako tako i medicinski i astronomsko-astrološki, predmetom su njegovih rasprava sadržanih u djelima Speculum astronomicum (1507) i De modo collegiandi, pronosticandi et curandi febres, necnon de humana felicitate ac denique de fluxu et refluxu maris, lucubrationes nuperrime in lucem editae (1528). Grisogonov renesansni humanizam i njegova prirodoznanstvena slika svijeta sadržana je u njegovoj maloj raspravi o ljudskoj sreći i savršenosti, ulozi znanstvene spoznaje, posebice značenja matematike i astrologije. Njegova medicinska shvaćanja, analize principa fiziologije i patologije, značajna su za povijest medicine u Hrvatskoj. Velika je i kulturnopovijesna vrijednost nekih njegovih djela, primjerice rasprave De musica integritate (u djelu Speculum astronomicum), značajne za hrvatsku muzičku historiografiju po tomu što se Grisogono javlja i kao prvi hrvatski glazbeni teoretik i filozof glazbe.

Speculum astronomicum terminans intellectum humanum in omni scientia,Venetiis, 1507; De modo collegiandi, pronosticandi et curandi febres; necnon de humana felicitate, ac denique de fluxu et refluxu maris, lucubrationes nuperrime in lucem editae, Venetiis, 1528. (Rasprave Federika Grisogona zadarskog plemića dubokoumnog doktora umijeća i medicine i izvanrednog astrologa o načinu dijagnosticiranja u kolegiju, prognoziranju i liječenju groznica kao i o ljudskoj sreći i napokon o morskoj plimi i oseci netom objavljene 1528.), prev. J. Stipišić, JAZU Zagreb, Rasprave i građa za povijest znanosti, knj. 6, Razred za medicinske znanosti, sv. 2.; De felicitate et humana perfectione/O sreći i ljudskom savršenstvu, prev. J. Stipišić, u: E. Banić-Pajnić, M. Girardi Karšulin, M. Josipović, Magnum miracolum – homo/Veliko čudo – čovjek, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1995, str. 426–441.

Ž. Dadić (ur.), Zbornik radova o Federiku Grisogonu, zadarskom učenjaku: 1472–1538, Filozofski fakultet Zadar, Institut za povijest znanosti Zagreb, Zadar, 1974; E. Banić-Pajnić, “Federicus Grisogono: De divinis mathematicis”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 11 (1985), str. 83–95; M. D. Grmek, “Arhivski podaci o doktorskoj promociji zadarskog učenjaka Federika Grisogona”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 11 (1985), str. 97–100; M. Girardi-Karšulin, “Cassirerova interpretacija renesansne astrologije, F. Grisogono i F. Petrić”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 31–32 (1990), str. 147–166; E. Banić-Pajnić, “Matematika i ljudska sreća (prema Federiku Grisogonu)”, u: E. Banić-Pajnić, M. Girardi Karšulin, M. Josipović, Magnum miracolum – homo/Veliko čudo – čovjek, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1995, str. 107–129; M. Girardi-Karšulin, “Utjecaj Pietra Pomponazzija na Federika Grisogona: Grisogono između platonizma i aristotelizma”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 65–66 (2007), str. 35–42; M. Girardi-Karšulin, “Federik Grisogono (Federicus Chrysogonus) und der Begriff der nützlichen theoretischen Wissenschaft”, Prolegomena 6 (2007), str. 279–294; S. Paušek-Baždar, “Federik Grisogono i alkemija”, Acta Medico–Historica Adriatica 9 (2/2011), str. 173–178; E. Banić-Pajnić, “Astrologijska medicina u djelima renesansnih filozofa M. Ficina i F. Grisogona”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 69–70 (2009), str. 11–35; H. Festini, “Grisogonov iskoračaj u novu znanost”, Filozofska istraživanja 116 (4/2010), str. 725–732; M. Girardi-Karšulin, “Grisogonovo Astronomsko zrcalo (Speculum astronomicum) i Zrcalo astronomije (Speculum astronomiae) Alberta Velikog”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 71–72 (2010), str. 29–37.