Digitalna baština

Franjo JAMBREHOVIĆ

Franjo JAMBREHOVIĆ (Jambrehovich), filozof (Vinica, 26. III. 1634–Varaždin, 20. VII. 1704). Nakon završene gimnazije u Požunu stupio je u Isusovački red u Beču, a nakon završena studija filozofije i teologije u Trnavi, službovao je kao gimnazijski profesor u Ugarskoj, Varaždinu i Zagrebu. Na isusovačkom učilištu u Zagrebu predaje moralnu teologiju (1695) i filozofiju (logiku predaje 1667, a 1668. fiziku). Od 1699. do smrti djeluje u Varaždinu kao duhovnik. Svoja predavanja objavljuje u djelu Philosophia peripatetica (1669), kompendiju školske filozofije u kojemu disciplinarno (logika, fizika, metafizika) i u obliku disputacija izlaže filozofijsku problematiku. Djelujući u vrijeme borbe oko Aristotelove filozofije, Jambrehović traži nove putove mišljenja koji će utjecati na razvoj kasnijih prirodnoznanstvenih, posebice fizikalnih shvaćanja.

DJELA

Philosophia peripatetica. In ceaesareo Societatis Jesu colegio Zagrabiae sub auspiciis reverendissimi domini, domini Nicolai Dianesevich, cathedralis ecclesiae Zagrabiensis maioris praepositi & c. propugnata per auditorem emeritum. Praeside R. P. Francisco Jambrehovich e Societ. Jesu eiusdem facultatis professore ordinario, Viennae, 1669.

LITERATURA

F. Zenko, “Transformacija fizike kao filozofijske discipline na Neoacademia Zagrabiensis 1669–1773”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 5–6 (1977), str. 215–248; E. Banić-Pajnić, M. Girardi-Karšulin, “Filozofija u XVII. stoljeću”, u: I. Golub, I. Supičić (ur.), Barok i prosvjetiteljstvo: XVII-XVIII. stoljeće, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2003, str. 315–326; I. Martinović, “Hrvatsko logičko nazivlje u Habdelićevu Dikcionaru“, u: K. Matković Mikulčić (ur.), Znanstveni skup o Jurju Habdeliću, Gradska knjižnica Velika Gorica, Velika Gorica, 2009, str. 137–156; S. Paušek-Baždar, “Isusovci u Zagrebu i njihov doprinos razvitku prirodoslovlja”, Gazophylacium 14 (2009), str. 13–25.