eng

Digitalna baština

Juraj DUBROVČANIN

Juraj DUBROVČANIN (Georgius Raguseius), filozof, liječnik, profesor filozofije (Dubrovnik, druga polovica 16. stoljeća–Padova, 13. I. 1622). Školovao se u Veneciji i Padovi te je stekao doktorat iz filozofije, teologije i medicine. Od ljeta 1599. do ljeta 1601. godine boravi u Sieni, Pizi, Firenci, Rimu i Napulju gdje je studirao. Po povratku u Padovu, 1601. godine, počeo je predavati teologiju kod sekularnih kanonika sv. Marije u Avanciju.  Iste godine je imenovan profesorom na drugoj katedri redovite filozofije Sveučilišta u Padovi. Padovanski peripatetizam je odredio filozofski interes Dubrovčanina i njegovo nastojanje da razloži izvornu Aristotelovu misao, posebice kroz tumačenje Aristotelove filozofije prirode, fizike, što je predmet njegovih Peripatetičkih rasprava (Peripateticae disputationes in quibus difficiliores naturalis philosophiae quaestiones examinantur, 1613). U Matematičkim pismima ili o divinaciji  (Epistolarum mathematicarum, seu de divinatione libri duo, 1623) Dubrovčanin je u pismima, koje je pisao u razdoblju od 1600. do 1619, obradio astrološku problematiku, ali i druge vrste divinacije, poput npr. geomantije, bibliomantije i dr.

Tractatus de formis elementorum, Patavii, 1605; Peripateticae disputationes, in quibus difficiliores naturalis philosophie questiones examinantur, praecipua obscurioraque Aristotelis loca illustrantur, Venetiis, 1613; Epistolarum mathematicarum, seu de divinatione libri duo, quibus non solum divinatrix astrologia, verum etiam chiromantia, physiognomia, geomantia, nomantia, cabala, magia, caeteraque huius generis superstitiosae disciplinae tamquam inanes exploduntur, Parisii, 1623; Commentarium in artem Raymundi Lulli; Commentaria in universam Aristoteli philosophiam; Commentaria in IV libros magistri Sententiarum; Epistolae morales, dialecticae et mathematicae, rkp. (London, The British Library ADD. Ms. 10810); Pisma I, VI i IX, lat. izvornik, prev. M. Josipović, u: E. Banić-Pajnić, M. Girardi Karšulin, M. Josipović, Magnum miraculum – homo/Veliko čudo – čovjek, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1995, str. 402–423.

M. Brida, “Problemi djela Peripateticae disputationes Jurja Dubrovčanina”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 1–2 (1975), str. 151–184; M. Brida, “Juraj Dubrovčanin o Aristotelovu tumačenju pokretača prvog kruga”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 3–4 (1976), str. 135–144; M. Brida, “Juraj Dubrovčanin o peripatetičkom tumačenju unutarnjih pokretačkih principa”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 5–6 (1977), str. 133–158; M. Brida, “Spor Jurja Dubrovčanina i Cesara Cremoninija o formama elemenata”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 7–8 (1978), str. 39–83; M. Brida, “Juraj Dubrovčanin o principu individuacije”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 11–12 (1980), str. 7–49; E. Banić-Pajnić, “O spisu Jurja Dubrovčanina Epistolae mathematicae seu de divinatione“, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 11–12 (1980), str. 83–132; M. Josipović,  “Iz rukopisne ostavštine Georgiusa Rauseiusa: Narav logike – Ars lulliana – Paedia”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 25–26 (1987), str. 71–83; M. Josipović, “Prilog biografiji Georgiusa Raguseiusa”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 33–34 (1991), str. 171–178; Marko Josipović, Filozofijska misao Georgiusa Raguseiusa, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1993; Ž. Dadić, “Stavovi Jurja Dubrovčanina o peripatetičkoj prirodnoj filozofiji i astrologiji”, u: Hrvati i egzaktne znanosti u osvitu novovjekovlja, sv. 2, Naprijed, Zagreb, 1994, str. 206–211; M. Josipović, “Krepostan život – sretan život. Prema Jurju Dubrovčaninu (Georgus Raguseius)”, u: E. Banić-Pajnić, M. Girardi Karšulin, M. Josipović, Magnum miraculum – homo/Veliko čudo – čovjek, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1995, str. 99–106; Lj. Schiffler, “Hrvatska filozofska baština humanizma i renesanse”, u: F. Ferluga-Petronio (ur.), Introduzione allo studio della lingua letteratura e cultura Croata, Università degli Studi di Udine, Forum, Udine, 1999, str. 99–107.