eng

Juraj DUBROVČANIN

Juraj DUBROVČANIN (Georgius Raguseius), filozof, liječnik, profesor filozofije (Dubrovnik, druga polovica 16. stoljeća–Padova, 13. I. 1622). Školovao se u Veneciji i Padovi te je stekao doktorat iz filozofije, teologije i medicine. Od ljeta 1599. do ljeta 1601. godine boravi u Sieni, Pizi, Firenci, Rimu i Napulju gdje je studirao. Po povratku u Padovu, 1601. godine, počeo je predavati teologiju kod sekularnih kanonika sv. Marije u Avanciju.  Iste godine je imenovan profesorom na drugoj katedri redovite filozofije Sveučilišta u Padovi. Padovanski peripatetizam je odredio filozofski interes Dubrovčanina i njegovo nastojanje da razloži izvornu Aristotelovu misao, posebice kroz tumačenje Aristotelove filozofije prirode, fizike, što je predmet njegovih Peripatetičkih rasprava (Peripateticae disputationes in quibus difficiliores naturalis philosophiae quaestiones examinantur, 1613)Matematičkim pismima ili o divinaciji  (Epistolarum mathematicarum, seu de divinatione libri duo, 1623) Dubrovčanin je u pismima, koje je pisao u razdoblju od 1600. do 1619, obradio astrološku problematiku, ali i druge vrste divinacije, poput npr. geomantije, bibliomantije i dr.

Tractatus de formis elementorum, Patavii, 1605; Peripateticae disputationes, in quibus difficiliores naturalis philosophie questiones examinantur, praecipua obscurioraque Aristotelis loca illustrantur, Venetiis, 1613; Epistolarum mathematicarum, seu de divinatione libri duo, quibus non solum divinatrix astrologia, verum etiam chiromantia, physiognomia, geomantia, nomantia, cabala, magia, caeteraque huius generis superstitiosae disciplinae tamquam inanes exploduntur, Parisii, 1623; Commentarium in artem Raymundi Lulli; Commentaria in universam Aristoteli philosophiam; Commentaria in IV libros magistri Sententiarum; Epistolae morales, dialecticae et mathematicae, rkp. (London, The British Library ADD. Ms. 10810); Pisma I, VI i IX, lat. izvornik, prev. M. Josipović, u: E. Banić-Pajnić, M. Girardi Karšulin, M. Josipović, Magnum miraculum – homo/Veliko čudo – čovjek, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1995, str. 402–423.

M. Brida, “Problemi djela Peripateticae disputationes Jurja Dubrovčanina”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 1–2 (1975), str. 151–184; M. Brida, “Juraj Dubrovčanin o Aristotelovu tumačenju pokretača prvog kruga”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 3–4 (1976), str. 135–144; M. Brida, “Juraj Dubrovčanin o peripatetičkom tumačenju unutarnjih pokretačkih principa”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 5–6 (1977), str. 133–158; M. Brida, “Spor Jurja Dubrovčanina i Cesara Cremoninija o formama elemenata”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 7–8 (1978), str. 39–83; M. Brida, “Juraj Dubrovčanin o principu individuacije”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 11–12 (1980), str. 7–49; E. Banić-Pajnić, “O spisu Jurja Dubrovčanina Epistolae mathematicae seu de divinatione“, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 11–12 (1980), str. 83–132; M. Josipović,  “Iz rukopisne ostavštine Georgiusa Rauseiusa: Narav logike – Ars lulliana – Paedia”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 25–26 (1987), str. 71–83; M. Josipović, “Prilog biografiji Georgiusa Raguseiusa”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 33–34 (1991), str. 171–178; Marko Josipović, Filozofijska misao Georgiusa Raguseiusa, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1993; Ž. Dadić, “Stavovi Jurja Dubrovčanina o peripatetičkoj prirodnoj filozofiji i astrologiji”, u: Hrvati i egzaktne znanosti u osvitu novovjekovlja, sv. 2, Naprijed, Zagreb, 1994, str. 206–211; M. Josipović, “Krepostan život – sretan život. Prema Jurju Dubrovčaninu (Georgus Raguseius)”, u: E. Banić-Pajnić, M. Girardi Karšulin, M. Josipović, Magnum miraculum – homo/Veliko čudo – čovjek, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1995, str. 99–106; Lj. Schiffler, “Hrvatska filozofska baština humanizma i renesanse”, u: F. Ferluga-Petronio (ur.), Introduzione allo studio della lingua letteratura e cultura Croata, Università degli Studi di Udine, Forum, Udine, 1999, str. 99–107.