eng

Digitalna baština

Nikola Vitov GUČETIĆ

Nikola Vitov GUČETIĆ (Nicolaus Viti Gozzius, Nicolὸ Vito di Gozze, Gučetić Vitković), filozof, polihistor (Dubrovnik, 1549–Dubrovnik, 24. I. 1610). Humanističku naobrazbu stekao je u Dubrovniku te je samostalno nastavio studij filozofije i teologije. Gučetić je sudjelovao u dubrovačkom javnom životu. Znanjem i naobrazbom te plodnom filozofskom i teološkom djelatnošću stekao je već za života visoka znanstvena priznanja, a papa Klement VIII. podijelio mu je naslov doktora filozofije i teologije. Velik dio Gučetićeva opusa čine komentari prirodne filozofije te biblijsko-teoloških pitanja. U tim je komentarima, pisanim latinskim i talijanskim jezikom između 1592. i 1606, sadržana cjelokupna problematika renesansnog mišljenja. Izložene su i raspravljene teze sljedbenika različitih filozofskih škola i misaonih struja (platonizam, aristotelizam, aveorizam), koje Gučetić nastoji pomiriti u svom neoplatoničko-kršćanskom usmjerenju. To se odnosi posebice na njegov komentar Averroesova djela o supstanciji svijeta i na tumačenje spisa O uzrocima nepoznata autora, Commentaria in sermonem Averrois de substantia orbis et in propositiones de causis (1580). U polemički intoniranoj raspravi protiv Aleksandra iz Afrodizije, Quaestio de immortalitate intellectus possibilis contra Alexandrum Aphrodisaeum (1580) Gučetić podvrgava kritici Aleksandrova shvaćanja o besmrtnosti duše. Također je napisao komentare Aristotelove prve knjige Retorike. Gučetićevo bavljenje praktičnim poslovima (žitna trgovina, vunarstvo, sudački poslovi, solane) ostavilo je traga u njegovim gospodarskim djelima (rkp. O lihvarstvu). Sustavno izloženim mislima o obitelji kao osnovi društva, kućnom gospodarstvu, odgoju, gradu i njegovoj okolini te oblicima društvenog i javnog života, Gučetić je u kraćem djelu Governo della famiglia (1589), prvom teorijskom pedagoškom djelu u Hrvata, dao izuzetan prilog razumijevanju stvarnih prilika Dubrovnika svoga vremena. U opsežnom djelu pisanom u dijalozima, Dello stato delle Republiche (1591), sadržani su elementi Gučetićeve političke filozofije. Gučetićevi dijalozi o ljubavi i ljepoti, Dialogo della Belleza i Dialogo dʼAmore (1581), što ih vode njegova žena Mara Gundulićeva i Cvijeta Zuzorić, znameniti su ne samo kao prinos renesansnim traktatima nego i s općega kulturnog i umjetničkog aspekta, kao slika duhovnog ozračja u kojem Gučetić piše svoja djela.

Commentaria in sermonem Averrois De substantia orbis, et in propositiones de causis, Venetiis, 1580; Quaestio de immortalitate intellectus possibilis contra Alexandrum Aphrodisaeum, Venetiis, 1580; Dialogo dʼAmore, detto Antos, secondo la mente di Platone, Venezia, 1581; Dialogo della Bellezza, detto Antos, secondo la mente di Platone,Venezia, 1581 (pretisak u dvojezičnom izdanju, prev. Natka Badurina, The Bridge, Zagreb, 1995); Discorsi di M. Nicolo Vito di Gozze, Gentilʼhuomo Ragugeo DellʼAcademia de gli Occulti, sopra le Metheore dʼAristotele, ridotti in dialogo, e divisi in quattro Giornate,Venetia, 1584; Discorsi della Penitenza sopra i sette Salmi penitentiali di David di Nicoffi Vito deʼGozzi Raguseo, Venezia, 1589; Governo della famiglia, Venezia, 1589; Dello stato delle Republiche secondo la mente di Aristotele con essempi moderni…, Venetia, 1591; In Primum psalmum commentarius, Venetiis, 1600; Commentarii in tres psalmos XV, XXV, CXXIV, Venetiis, 1601.

E. Banić-Pajnić, “O uzroku i uzrocima (Gučetićev komentar Knjige o uzrocima)”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 31–32 (1990), str. 119–146; W. Potthoff, “Koncepcija retorike N. V. Gučetića u kontekstu tradicije”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 35–36 (1992), str. 55–60; M. Šišak, “Raskoraci i dosezi Gučetićeve političke filozofije”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 35–36 (1992), str. 93–100; J. Talanga, “Gučetićeva kritika Aleksandra iz Afrodizije”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 35–36 (1992), str. 75–92; Lj. Schiffler, “Nikola Vitov Gučetić”, u: F. Zenko (ur.), Starija hrvatska filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1997, str. 293–305; M. Girardi-Karšulin, “O materiji nebeskog kruga (po Gučetiću)”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 55–56 (2002), str. 51–65; E. Banić-Pajnić, “Gučetić o duši i umu”, Prilozi za istraživanje hvatske filozofske baštine 57–58 (2003), str. 43–55; L. Boršić, “Je li Amor bog ili demon…?”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 59–60 (2004), str. 91–102; Lj. Schiffler, Nikola Vitov Gučetić, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007; I. Zagorac, “Nikola Vitov Gučetić: o ljepoti, ljubavi i ženama”, Filozofska istraživanja 107 (3/2007), str. 613–627.

Commentaria in sermonem Averrois de substantia orbis [Google Books]