eng

Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu

Centar za istraživanje žena u filozofiji (CIŽUF)
Misija i vizija Centra za istraživanje žena u filozofiji

Centar za istraživanje žena u filozofiji posvećen je prvenstveno povijesno-filozofskom proučavanju života i djela hrvatskih i stranih filozofkinja te recepcijom stranih filozofkinja u Hrvatskoj. Uz istraživački rad aktivnosti CIŽUFa obuhvaćaju organizaciju baze podataka, diseminaciju rezultata znanstvenoj i stručnoj zajednici, popularizaciju znanja u javnosti, suradnju s vodećim stručnjacima u području i obrazovanje novih naraštaja filozofa/kinja i znanstvenika/ca.
Centar za istraživanje žena u filozofiji, u skladu s glavnim odrednicama „Misije i vizije“ Instituta za filozofiju kako su naznačene u Strateškom programu znanstvenih istraživanja na Institutu za filozofiju za razdoblje od 2018. do 2022. godine (str. 3­–4), stremi k sljedećem:

  • baviti se znanstveno-istraživalačkim radom prema najvišim standardima znanstvene izvrsnosti;
  • postati mjesto susreta i okupljanja stručnjaka i stručnjakinja te izvrsnih istraživača i istraživačica zainteresiranih za teme kojima se CIŽUF bavi s osobitim naglaskom na mlađim istraživačima i istraživačicama;
  • uspostaviti suradnju sa srodnim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu;
  • težiti što većem transferu znanja i međunarodne znanstvene razmjene putem programa Erasmus+;
  • javno se angažirati radi promocije povijesti pretežno zanemarenih filozofkinja iz prošlosti kao i filozofskog pristupa suvremenim temama vezanim uz žene u filozofiji;
  • uspostaviti suradnju sa znanstvenicima i znanstvenicama iz drugih znanosti i disciplina.

 

Konceptualno utemeljenje

Osim proučavanja života i djela hrvatskih filozofkinja, CIŽUF istražuje recepciju stranih filozofkinja u Hrvatskoj, kao i povijest feminizma, feminističke metateorije te žene kao teme filozofskog bavljenja. Navedena istraživanja nužan su preduvjet ne samo za potpunije razumijevanje povijesti filozofije i feminizma u Hrvatskoj, već su i doprinos  razumijevanju specifične uloge žena u akademskoj zajednici i društvu općenito.

 

Specifične aktivnosti

Centar za istraživanje žena u filozofiji ima slijedeće aktivnosti:

  • sastavljanje knjižnice posvećene hrvatskim filozofkinjama recepcije svjetskih filozofkinja u Hrvatskoj i ostalih tema kojima se CIŽUF bavi;
  • organiziranje znanstvenih skupova, okruglih stolova, radionica, ljetnih škola, javnih predavanja, izložaba i ostali rad na popularizaciji i diseminaciji i razmjeni znanja;
  • održavanje i izrada mrežne stranice (Žene u filozofiji);
  • izdavanje različitih tiskanih izdanja, prijevoda, zbornika itd.;
  • prijavljivanje na domaće i međunarodne projekte vezano uz teme kojima se CIŽUF bavi;
  • poticanje suradnje s pojedincima i institucijama u humanističkim, društvenim i prirodnim znanostima s posebnim naglaskom na sociologe, psihologe, povjesničare znanosti, itd.

Teme bavljenja (izbor):

  1. Istraživanje filozofskih misli hrvatskih filozofkinja, posebice:
  • Marija Gučetić kao filozofkinja – žene u renesansi;
  • Helene Druskowitz – mizogonija, sloboda volje;
  • filozofija Elze Kučera – odnos filozofije i psihologije, pitanje nacionalne filozofije;
  • Ivana Rossi – estetika;
  • Elly Ebenspanger – sloboda volje;
  • Marija Brida – hrvatska filozofija, sloboda volje;
  • Blaženka Despot – feminizam i filozofija;
  • Ljerka Schiffler – hrvatska filozofija, estetika;
  • Heda Šegvić – antička filozofija;
  • položaj, tematika, aktivnosti suvremenih filozofkinja;
  • povijest feminizma u Hrvatskoj.
  1. Recepcija stranih filozofkinja u Hrvatskoj:
  • Heloisa;
  • Simone de Beauvoir;
  • Edith Stein;
  • Hanna Arendt;
  • Elisabeth Anscombe;
  • Catherine Malabou;
  • Martha Nussbaum
  • i druge.
  1. Povijest feminističkih teorija i metateorija te njihova recepcija u Hrvatskoj.

 

Ustroj Centra za istraživanje žena u filozofiji

CIŽUF je ustrojen glede projekta Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu i to na sljedeći način:

  • voditelj: Luka Boršić
  • suradnici/ce: Ivana Skuhala Karasman, doktorand/ica;
  • vanjska suradnica: Ana Maskalan

Suradnici Centra za istraživanje žena u filozofiji mogu biti svi zaposlenici/e Instituta za filozofiju koji su zainteresirani za ovu vrstu istraživanja.
Nadalje, suradnici CIŽUFa mogu biti i vanjski suradnici, to jest osobe koje nisu zaposlene na Institutu za filozofiju, a koji iskažu zanimanje za temu i imaju potrebne kvalifikacije i/ili vještine za akademsko-znanstveni rad. Vanjski suradnici nisu ni na koji poseban način afilirani s Institutom za filozofiju i s njima nije potrebno sklapati nikakve posebne ugovore. Vanjske suradnike imenuje voditelj uz suglasnost postojećih suradnika i vanjskih suradnika.
Posebice se potiče uključivanje mladih filozofa i filozofkinja u rad CIŽUFa.
Institut za filozofiju nema nikakvih financijskih obveza glede CIŽUFa mimo projekta Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu.

U projektu Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu imamo dva cilja:

    1. Prvi je cilj analitički proučiti hrvatske filozofkinje od počeka do naših dana i potom napisati monografsku povijest filozofije koja bi bila posvećena isključivo hrvatskim ženama u filozofiji u Hrvatskoj ili vezano uz Hrvatsku. Kao terminus post quem non bismo uzeli filozofkinje rođene sredinom 20. stoljeća a koje više nisu aktivne u filozofskom životu i stvaralaštvu. Ovim proučavanjem hrvatskih filozofkinja i posljedičnog monografskog prikaza filozofkinja u hrvatskoj filozofskoj baštini želimo ispuniti prazninu u sustavnom proučavanju našeg intelektualnog i društvenog nasljeđa budući da dosad u Hrvatskoj nema ni jedne povijesti filozofije, udžbenika ili kompendija u kojem bi se analizirale i sustavno prezentirale filozofske misli filozofkinja u Hrvatskoj ili vezanim za Hrvatsku. Postoje, naravno, pojedinačnih radova, članaka, prikaza itd. o pojedinim filozofkinjama, no osim što ih je vrlo malo, istraživana dosad su nesustavna. Rezultati našeg projekta bili bi sustavno i cjelovito istražene sljedeće filozofkinje: Mare Gundulić Gučetić, Helene (von) Druskowitz, Elza Kučera, Ivana Rossi, Elly Ebenspanger, Marija Brida, Heda Festini, Blaženka Despot, Jasenka Kodrnja i Gordana Bosanac. Ovdje se može primijetiti “rupa” od tristotinjak godina između Mare Gundulić Gučetić iz sredine 16. stoljeća i Helene (von) Druskowitz koja je rođena 1856. godine. Ta je praznina posljedica toga što unutar toga razdoblja jednostavno nema hrvatskih filozofkinja ili još jednostavno ne znamo za njih.
    2. Drugi je cilj uspostaviti Centar za istraživanje žena u filozofiji (CIŽUF) koji bismo osnovali pri Institutu za filozofiju u Zagrebu po uzoru na slične takve centre u Europi (primjerice „Center History of Women Philosophers and Scientists“ pri Sveučilištu u Paderbornu, Njemačka) što dopušta Statut i Strategija Instituta za filozofiju. Osim proučavanja života i djela hrvatskih filozofkinja, CIŽUF bi kao predmet istraživanja imao i recepcije stranih filozofkinja u Hrvatskoj, kao i povijest feminizma, feminističke metateorije te žene kao predmeta filozofskog bavljenja. To je nužan preduvjet ne samo za potpunije razumijevanje povijesti filozofije i feminizma u Hrvatskoj, već i svjedoči o posebnoj ulozi žena u akademskoj zajednici i društvu općenito. CIŽUF bi poticao suradnju s pojedincima i institucijama iz svih znanstvenih područja koji bi iskazali interes za interdisciplinarno istraživanje vezano uz predmete bavljenja CIŽUF. Oblici aktivnosti CIŽUF bi bili sljedeći: sastavljanje knjižnice posvećene hrvatskim filozofkinjama, recepcija svjetskih filozofkinja u Hrvatskoj i ostalih tema kojima se CIŽUF bavi; organiziranje znanstvenih skupova, okruglih stolova, radionica, ljetnih škola, javnih predavanja, izložaba i ostali rad na popularizaciji i diseminaciji i razmjeni znanja; održavanje i izrada mrežne stranice (Žene u filozofiji); različita tiskana izdanja, prijevodi, zbornici itd.