Hrvatska filozofska baština
U povodu 30. obljetnice časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (1975-2005)

Zagreb, 12-14. svibnja 2005.

Hrvoje Lasić, Zagreb
DOPRINOSI TOME VEREŠA HRVATSKOJ FILOZOFSKOJ BAŠTINI

U ovom prilogu želimo se osvrnuti na doprinos Tome Vereša hrvatskoj filozofskoj baštini u njegovom znanstvenom i spisateljskom radu: djelima, studijama, ogledima i prikazima hrvatskih značajnih, donedavno, nažalost još i danas, prešućivanih znanstvenih djelatnika, zaslužnih za stvaranje i očuvanje hrvatske kulturne i duhovne baštine na ovim prostorima i diljem svijeta. U svom znanstvenom istraživačkom radu T. Vereš je ne samo osvjetlio znamenite likove iz hrvatske prošlosti na području filozofije i religioznih znanosti, već i svratio pozornost na postojanje prvih sveučilišnih središta u Hrvatskoj (Zadar, Dubrovnik, Zagreb ) koji su bili ravnopravni s onima u Europi (Pariz, Bologna, Padova, Prag, Oxford). U prevodilačkom radu uočio je potrebu i važnost stvaranja vlastitog hrvatskog filozofskog pojmovnika (rječnika). Određeni broj hrvatskih filozofskih pojmova uspio je stvoriti. Na hrvatski je preveo nekoliko djela Tome Akvinskoga i Alberta Velikoga; brojne članke, studije i oglede prevodio je s francuskog, njemačkog i mađarskog na hrvatski i obrnuto s hrvatskog na strane jezike (francuski, njemački, mađarski). U ovom radu želimo prikazati Verešov značajan doprinos hrvatskoj filozofskoj baštini i tako potaknuti nova pokoljenja da nastave njegovo započeto djelo vrlo važno za očuvanje stare i stvaranje nove hrvatske filozofske baštine.

CONTRIBUTION A L’HERITAGE PHILOSOPHIQUE CROATE DE TOMO VEREŠ

Dans cette recherche nous avons l’intention de prendre en consideration la contribution a l’heritage philosophique croate de Tomo Vereš dans ses ouvrages scientifiques: oeuvres, etudes, essais et ses recensements des auteurs croates significatifs, qui sont, jusqu’ a present et, malheureusement, encore aujourd’hui, passes sous silence, mails ils sont plein de merite d’avoir cree et d’entretenul’heritage culturel et spirituel en Croatie et dans Ie monde entier. Dans ses recherches scientifiques T. Vereš a eclaire non seulement des personages remarquables de l’heritage philosophique croate, mais il a fait aussi l’attention des centres universitaires deja au Moyen Age en Croatie (Zadar, Dubrovnik) ayant les mymes droits comme les centres des autres pays en Europe (Bologne, Padoue, Venise, Oxford, Prague ). En traduisant les oeuvres des auteurs etrangers en croate, il se confrontait avec les dificultes des termes intraduisibles en croate, c’est pourquoi il etait convencu qu’il est necessaire a commencer de creer le vocabulaire technique et critique de la philosophie en croate, en esperant bien que la nouelle generation des philosophes croates continuera le perfectionner.