dr. sc. Julija Perhat / bibliografija

Knjige i uredničke knjige / zbornici:
• Jeshion, R. i Perhat, J. (ur.) (2026 / u pripremi). Incendiary language: Interdisciplinary approaches to hate speech. Oxford University Press.
• Miščević, N. i Perhat, J. (ur.) (2016). A Word Which Bears a Sword. KruZak.

Poglavlja u knjigama i radovi u časopisima:
• Cerovac, I. i Perhat, J. (2026). Slurs and polarization. U: R. McKenna i H. Samaržija (ur.), The European Face of Political Epistemology, str. 123–140. Palgrave Macmillan (Springer).
• Blečić, M. i Perhat, J. (2025). Olympe de Gouges: Revolucija unutar Revolucije. U: B. Ćuk (ur.), Tko su te filozofkinje? (3. svezak), str. 137–169. Fakultet filozofije i religijskih znanosti.
• Baccarini, E. i Perhat, J. (2021). Living According to Conscience. Politička misao, 58(4), str. 35–51.
• Perhat, J. (2017). Pejoratives and testimonial injustice: precis. Croatian Journal of Philosophy, 7(50), str. 145–154.
• Perhat, J. (2016). Pejoratives and testimonial injustice. U: Miščević, N. i Perhat, J. (ur.), A Word Which Bears a Sword. KruZak.

Stručne knjige i radovi:
• Ćurko, B., Kardum, M., Novina, M., Perhat, J., Skanski, S. i Skelac, I. (2021). Filozofija: udžbenik za 4. razred gimnazija. Element.

Sudjelovanje na znanstvenim konferencijama i skupovima
• 2026.: UPF Zagreb (Three-tier Approach to Harmful Speech); STAL 2026 Granada (The Role of Political Slurs in Polarization: A Cross-Linguistic Analysis of Croatia and the Anglo-American Sphere); Pozvano predavanje na IV. memorijalnoj konferenciji Kathy Wilkes u Dubrovniku (Beyond AI Content Moderation: A Three-Tier Approach To Online Harmful Speech).
• 2025.: Predavanje na Institutu za filozofiju u Zagrebu (“Nepravda pogrdnog etiketiranja”); Konferencija Philosophy of language and linguistics, Dubrovnik (The polarizing effect of slurs); MANCEPT panel, Manchester (Can slurs exacerbate polarization?); Epistemic Democracy and Digital Technologies, Rijeka (Derogatory-labeling injustice); The Legacy of Nenad’s Philosophical Thought, Rijeka (Miščević and theories of pejoratives).
• Izdvojena ranija sudjelovanja: Philosophy of language and linguistics, Dubrovnik (2024.); The European Face of Political Epistemology Conference, Cres (2024.); Slurring terms across languages, Bratislava (2024.); Diversity of Human Rights, Dubrovnik (2023.); The European Face of Political Epistemology Conference (2023.); 7. Riječki interdisciplinarni kongres (pozvano predavanje, 2019.); Mind, World and Action, Dubrovnik (2014. i 2012.); Međunarodni M. Fricker simpozij, Rijeka (2013.); Philosophy of Language and Linguistics, Dubrovnik (2013.).

Međunarodno istraživačko i akademsko iskustvo
Od listopada 2025. do siječnja 2026. boravila je kao gostujuća istraživačica na Institutu za filozofiju Slovačke akademije znanosti u okviru programa National Scholarship Programme of the Slovak Republic, gdje je sudjelovala na istraživačkom projektu Philosophical & Methodological Challenges of Intelligent Technologies. Od veljače 2026. dobitnica je poslijedoktorske istraživačke stipendije RECAS Fellow u okviru Regionalne mreže centara za napredne studije u jugoistočnoj Europi.

Znanstveno-istraživački projekti
• 2026. – u tijeku: Voditeljica istraživačkog projekta Nepravda pogrdnog etiketiranja: novi okvir za razumijevanje štetnog jezika (DeLIght) (financirano od strane Hrvatske Zaklade za Znanost).
• 2025. – u tijeku: Suradnica na istraživačkom projektu “Epistemički izazovi populizma: Utjecaj jezika i diskursa na epistemičke temelje demokracije” na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (financirano od strane EU – NextGenerationEU).
• 2025. – u tijeku: Suradnica na međunarodnom projektu “Učenje u okružju dezinformacija i društvenih sukoba: mladi i nastavnici sukreiraju kurikulum kroz transnacionalni dijalog” na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu (financirano od HRZZ).

Akademska i stručna djelatnost
Aktivna je u radu znanstvenih i stručnih organizacija, uredništvima znanstvenih časopisa i drugim akademskim tijelima. Članica je Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, Hrvatskog društva za analitičku filozofiju i Centra za jezična istraživanja te vanjska suradnica Centra za napredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci. Od 2025. kodirektorica je međunarodne konferencije Philosophy of Language and Linguistics pri Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku te je 2025. bila gostujuća urednica i recenzentica znanstvenog časopisa Croatian Journal of Philosophy.
Sudjeluje i u popularizaciji filozofije i znanosti kroz javna predavanja, organizaciju znanstvenih događanja i suradnju s medijima. Bila je glavna organizatorica i koordinatorica međunarodne konferencije Hate Speech, Fake News and Freedom of Speech te je sudjelovala u organizaciji ljetnih škola Equality and Citizenship. Voditeljica je znanstveno-popularizacijskog projketa Znanstveno popodne.

Vlastiti istraživački projekt
Trenutačno vodi vlastiti projekt financiran od strane Hrvatske Zaklade za Znanost Nepravda pogrdnog etiketiranja: novi okvir za razumijevanje štetnog jezika (DeLIght), usmjeren na razvoj novog teorijskog okvira za razumijevanje mehanizama putem kojih pogrdni diskurs proizvodi štetu. Projekt polazi od problema da se postojeće rasprave uglavnom usredotočuju na uže kategorije poput pogrdnih izraza (slurs) i govora mržnje, zbog čega izvan postojećih teorijskih i pravnih klasifikacija ostaju drugi oblici pogrdnog govora koji također mogu proizvesti značajnu štetu.
Središnji teorijski doprinos projekta razvoj je koncepta nepravde pogrdnog etiketiranja (derogatory-labeling injustice), kojim se nastoji objasniti šteta koja nastaje sustavnim evociranjem negativnih identitetskih predrasuda. Projekt istodobno razvija novu teoriju pogrdnih izraza prema kojoj je njihova sposobnost nanošenja štete utemeljena upravo u evociranju negativnih predrasuda povezanih s identitetom njihovih meta. Istraživanje povezuje filozofsku analizu i konceptualno inženjerstvo s postojećim empirijskim istraživanjima predrasuda u socijalnoj psihologiji te manjim korpusnolingvističkim istraživanjem. Projekt tako povezuje filozofiju jezika, epistemologiju i političku filozofiju, a njegovi rezultati trebali bi pridonijeti i boljem razumijevanju regulacije štetnog govora i moderiranja sadržaja u digitalnom okružju.