dr. sc. Petar Šegedin / bibliografija
I. Knjige:
a) Autorske knjige:
1. Volja za moć i problem istine, Zagreb: Demetra, 2007.
Recenzija: Davor Ljubimir, Prolegomena 9 (1/2010), str. 125-131.
2. Pojam uma u Platona, Zagreb: Matica hrvatska, 2012.
Osvrt: Mario Kopić, Zarez (br. 359, 9. V. 2013., str. 39).
Recenzije: Davor Ljubimir, Prolegomena 12 (1/2013), str. 149-155; Marko Markič, Phainomena XXIV/94-95 (2015), str. 223-230.
3. Filozofija i život, Zagreb: Matica hrvatska, 2020.
Recenzije: Tomislav Škrbić, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 47/2(94) (2021) 545-557; Paulo Rašica, Filozofska istraživanja 167, 42/3 (2022), str. 661-665.
b) Uredničke knjige:
1. S ove strane beskonačnosti: filozofiranje i more, Petar Šegedin i Ozren Žunec (prir.), Zagreb: Demetra, 2008.
2. Platonov nauk o duši, Damir Barbarić i Petar Šegedin (prir.), Zagreb: Demetra, 2010.
3. Zbližavanja. Zbornik povodom šezdesete obljetnice života Damira Barbarića, Ozren Žunec i Petar Šegedin (prir.), Zagreb: Matica hrvatska, 2012.
4. Nasljeđe antike: ogledi u spomen Maji Hudoletnjak Grgić, Davor Pećnjak, Petar Šegedin, Kruno Zakarija (ur.), Zagreb: Institut za filozofiju i Kruzak, 2013.
5. Godišnjak za filozofiju: Filozofija i hrvatski jezik, Luka Boršić, Tvrtko Jolić, Petar Šegedin (ur.), Zagreb: Institut za filozofiju, 2014.
6. Treba li filozofija svoju povijest?, Ivana Skuhala Karasman i Petar Šegedin (ur.), Zagreb: Institut za filozofiju, 2016.
7. Godišnjak za filozofiju: Filozofija politike: Naslijeđe i perpektive, Luka Boršić, Tvrtko Jolić, Petar Šegedin (ur.), Zagreb: Institut za filozofiju, 2016.
8. Postojeći pojam. Hegelov “Predgovor” Fenomenologiji duha. Prijevod i interpretacije, Petar Šegedin i Ozren Žunec (ur.), Zagreb: Matica hrvatska, 2018.
9. Braucht die Philosophie ihre Geschichte?/Does Philosophy Need Its History?, I. Skuhala Karasman, P. Šegedin (eds), Zagreb: Institut za filozofiju, 2019.
II. Prijevodi:
1. Parmenid, Platon, bilingv. izd., uvod, prijevod, bilješke, rječnik, bibliografija i pogovor Petar Šegedin, Zagreb: Demetra, 2002. Recenzija: Luka Boršić, Prolegomena 1 (2/2002), str. 125-131.
III. Prilozi u časopisima:
1. “Prijevodi Platonovih djela na hrvatski jezik”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 29/1-2(57-58) (2003), str. 387-411.
2. “Duša in polis v Državi“, Phainomena. Revija za fenomenologijo in hermenevtiko, XVIII, 72-73 (2010), str. 75-97.
3. “Das göttliche Eigentum. Zur Position des Menschen in den Stuttgarter Privatvorlesungen“, u: Schelling-Studien. Internationale Zeitschrift zur klassischen deutschen Philosophie 5 (2017), str. 57-76.
4. “Uz pojam ‘začinjanja-rađanja’ (Zeugung) u prvoj verziji Razdoblja svijeta“, Filozofska istraživanja 40/1 (2020), str. 67-77.
5. “Logos in nesmrtnost”, Phainomena. Revija za fenomenologijo in hermenevtiko 29/114-115 (November 2020), str. 5-31.
6. “Das Freisein. Zum Begriff des Seinkönnens in Sein und Zeit”, Phainomena. Revija za fenomenologijo in hermenevtiko, 33/128-129 (June 2024), str. 85-142.
7. “‘Rettung’ und ‘Gefahr’. Zum ‘zweideutigen Wesen’ der Technik”, Phainomena. Revija za fenomenologijo in hermenevtiko, 34/132-133 (June 2025), str. 199-229.
8. Tomislav Dretar, Petar Šegedin, “Toward an Appraisal of Scheler’s Thoughts on the Modern Scientific Worldview and the Human Being. In the Interpretation of the Croatian Philosopher Branka Brujić”, Phainomena (Ljubljana), 35/136-137 (2026), str. 133-156.
IV. Poglavlja u knjigama:
1. “Istraživanje antičke filozofije u Hrvatskoj u XX. stoljeću”, Damir Barbarić i Franjo Zenko (ur.), u: Filozofija u Hrvatskoj u XX. stoljeću, Zagreb: Matica hrvatska, 2007, str. 215-246.
2. “‘More’ u filozofiranju Friedricha Nietzschea”, Petar Šegedin i Ozren Žunec (prir.), u: S ove strane beskonačnosti: filozofiranje i more, Zagreb: Demetra, 2008, str. 211-240.
3. “Eteričko sopstvo u eteru ideje. Uz Ciprino razumijevanje Platona”, Damir Barbarić (priredio), u: Vrijeme metamorfoza. Uz Metamorfoze metafizike Marijana Cipre, Zagreb: Matica hrvatska, 2009, str. 81-107.
4. “Spoznaja kao utjelovljenje”, Zvonimir Čuljak (ur.), u: Spoznaja i interpretacija. Zbornik radova međunarodnoga simpozija “Cognition and Interpretation” Zagreb, Institut za filozofiju, 10.-11. listopada 2003., Zagreb: Institut za filozofiju (suizdavač: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu), 2010, str. 101-125.
5. “Duša i polis u Politeji”, Damir Barbarić i Petar Šegedin (prir.), u: Platonov nauk o duši, Zagreb: Demetra, 2010, str. 69-95.
6. “Obrazovanje i odgoj u Platonovoj Politeji“, Damir Barbarić (priredio), u: Čemu obrazovanje. Razmatranja o budućnosti sveučilišta, Zagreb: Matica hrvatska, 2011, str. 117-149.
7. “Mousiké als Mimesis der Wahrheit”, Dietmar Koch / Irmgard Männlein-Robert / Niels Weidtmann (Hrsg.), u: Platon und die Mousiké, Tübingen: Attempto, 2012, str. 155-174.
8. “Pitanje prijateljstva”, Ozren Žunec i Petar Šegedin (prir.), u: Zbližavanja. Zbornik povodom šezdesete obljetnice života Damira Barbarića, Zagreb: Matica hrvatska, 2012, str. 13-31.
9. “Četvorstvo uzrokā u Aristotelovoj Fizici“, Davor Pećnjak, Petar Šegedin, Kruno Zakarija (ur.), u: Nasljeđe antike: ogledi u spomen Maji Hudoletnjak Grgić, Zagreb: Institut za filozofiju i Kruzak, 2013, str. 69-96.
10. “Svjetovanje svijeta (Bitak i vrijeme, §§14-24, 69-71)”, Damir Barbarić (ur.), u: Bitak i vrijeme. Interpretacije. Zbornik radova, Zagreb: Matica hrvatska, 2013, str. 13-68.
11. “Umijeće i znanje: uz Platonovu postavku znanja kao vrline”, Luka Boršić i Ivana Skuhala Karasman (ur.), u: Filozofija u dijalogu sa znanostima, Zagreb: Institut za filozofiju, 2013, str. 13-36.
12. “Filozofija i život”, Ivana Skuhala Karasman i Petar Šegedin (ur.), u: Treba li filozofija svoju povijest?, Zagreb: Institut za filozofiju, 2016, str. 83-114.
13. “Što je bît?”, Damir Barbarić (prir.), u: Prema povijesnom mišljenju. Uz djelo Vanje Sutlića, Zagreb: Matica hrvatska, 2016, str. 85-97.
14. “Politika i ljubav: Uz pojam moći u filozofiranju Friedricha Nietzschea?”, Luka Boršić, Tvrtko Jolić, Petar Šegedin (ur.), u: Godišnjak za filozofiju: Filozofija politike: Naslijeđe i perpektive, Zagreb: Institut za filozofiju, 2016, str. 147-170.
15. “Na Homerovu tragu”, F. Zore i J. Ciglenečki (ur.), u: Začetki grškega mišljenja, Ljubljana: KUD Logos – Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, 2017, str. 27-62.
16. “Slobodna veza cjeline“, Damir Barbarić (ur.), u: Sloboda i zlo. Schellingov Spis o slobodi, Zagreb: Matica hrvatska, 2017, str. 43-74.
17. “‘Strahovita moć negativnog’ Uz ulogu i mjesto razuma u ‘Predgovoru’ Fenomenologiji duha”, Petar Šegedin i Ozren Žunec (ur.), u: Postojeći pojam. Hegelov “Predgovor” Fenomenologiji duha. Prijevod i interpretacije, Zagreb: Matica hrvatska, 2018, str. 187-253.
18. “‘Prazno mjesto'”, Boris Kožnjak (ur.), u: Godišnjak za filozofiju: Uloga i mjesto filozofije u suvremenom društvu, Zagreb: Institut za filozofiju, 2018, str. 33-65.
19. “‘Pjesma onoga koji ljubi’ Uz pojam života u Zaratustri“, D. Barbarić (ur.), u: S onu stranu metafizike? Friedrich Nietzsche: Tako je govorio Zaratustra, Zagreb: Matica hrvatska, 2019, str. 197-263.
20. “Philosophie und Leben”, I. Skuhala Karasman, P. Šegedin (eds), u: Braucht die Philosophie ihre Geschichte?/Does Philosophy Need Its History?, Zagreb: Institut za filozofiju, 2019, str. 105-132.
21. “Uz estetiku ideje”, T. Škrbić (ur.), u: Umjetnost i ljepota. Zbornik radova, Sisak: Matica hrvatska, 2019, str. 9-19.
22. “Moć razgovaranja”, I. Mikecin (ur.), u: Jezik i mišljenje, Zagreb: Matica hrvatska, 2021, str. 11-26.
23. “Branka Brujić”, Luka Boršić, Ivana Skuhala Karasman (ur.), u: Hrvatske Filozofkinje. Čitanka, , Institut za filozofiju, Zagreb 2024, str. 219-250.
24. “Die Möglichkeit Europas: Eine Überlegung im Ausgang von Friedrich Nietzsche”, Ion Copoeru, Alina Noveanu, Niels Weidtmann (Hrsg.), u: Europa – Zwischen Idee, Imagination und Wirklichkeit. Neue philosophische Perspektiven, Verlag Königshausen & Neumann, Würzburg 2026, str. 217-249.
V. Stručni radovi:
a) Prikazi knjiga:
1. S Nietzscheom o Europi, Mario Kopić, Prolegomena 1 (2/2002), str. 196-200.
2. Samoodređenje, Volker Gerhardt, Prolegomena 2 (2/2003), str. 229-236.
3. Bogovi Grčke, W. F. Otto, Prolegomena 4 (2/2005), str. 263-271.
4. Platon über das Gute und die Gerechtigkeit, Damir Barbarić hrsg., Prolegomena 4 (2/2005), str. 257-260.
5. Početak i smisao metafizičkih pitanja. Studije o povijesti grčke filozofije, Franci Zore, Prolegomena 6 (1/2007), str. 92-100.
6. Izgledi povijesnog mišljenja. Zbornik radova povodom osamdesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića, Žarko Paić (ur.), Prolegomena 6 (1/2007), str. 104-113.
7. Nietzsche und Platon. Begegnung auf dem Weg der Umdrehung des Platonismus, Anamaria Lossi, Prolegomena 6 (2/2007), str. 323-327.
8. Parmenides, Cosmos and Being: A Philosophical Interpretation, Panagiotis Thanassas, Rhizai 6 (1/2009), str. 67-70.
9. Ne profitu: zašto demokracija treba humanistiku, Martha C. Nussbaum (preveo N. Mudri), Prolegomena 12 (1/2013), str. 156-165.
10. “Čudo svijeta: uz prvi hrvatski prijevod Timeja“, Damir Barbarić, Skladba svijeta. Platonov Timej (Zagreb: Matica hrvatska, 2017), 466 pp., Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 43/1(85) (2017), str. 387–392.
11. “Protiv apsolutne pretenzije”, Mario Kopić, Žudnja i stremljenje, Zagreb: Matica hrvatska, 2018, Vijenac. Književni list za umjetnost kulturu i znanost, br. 659, 6. lipnja 2019., str. 28.
12. Šest velikih tema zapadnjačke metafizike i kraj Srednjega vijeka, Heinz Heimsoeth, s njemačkog preveo Ivan Kordić, redaktura prijevoda Damir Barbarić, Zagreb: Matica hrvatska 2018, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 47/1-2(93-94) (2021), str. 103-119.
13. Vanja Sutlić, Predavanja o Nietzscheu, priredio Damir Barbarić, Zagreb : Matica hrvatska 2022, Prolegomena 22 (1/2023), str. 91-98.
14. Ubrzanje, Damir Barbarić, Naklada Breza, Zagreb : 2025, Prolegomena 25 (1/2026), str. 367-373.
b) Ostalo:
Leksikonske natuknice: “apolonijsko-dionizijsko” (str. 42-43), “Mendelssohn, Moses” (str. 742), “prevrednovanje svih vrijednosti” (str. 937-938), “vječno vraćanje jednakog” (str. 1227-1228), u: Filozofski leksikon, glavni urednik Stipe Kutleša, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2012.
Film O slobodi (Of Freedom). Umjetničko-filozofska interpretacija slobode u osloncu na Platonovu “Poredbu sa špiljom”. Film je nastao u suradnji s direktorom INmusica Zoranom Marićem, medijskim stručnjakom Stanislavom Benderom, programskom direktoricom INmusica Ivanom Jelačom, video umjetnikom Ivanom Slipčevićem, animatoricom Juliom Sturom, glazbenim producentom Hrvojem Nikšićem i glumicom Ninom Violić.
Film je premijerno prikazan na INmusic festivalu, Zagreb 22.-24. lipanj 2026.